Herman Potočnik
Herman Potočnik | |
---|---|
![]() |
Herman Potočnik (pseudonim Hermann Noordung ; 22. decembra 1892. - 27. augusta 1929.) bio je slovenski raketni inženjer i pionir astronautike. Najviše ga pamte po svom radu koji se bavio dugoročnim ljudskim prebivalištem u svemiru.
Potočnik je rođen u pulskoj luci u Istri, tada dijelu Austro-Ugarske monarhije (danas u Hrvatskoj). Njegova porodica bila je slovenske nacionalnosti i porijeklom je iz Donje Štajerske u bivšoj Jugoslaviji (sada Slovenija).
Oba Potočnikova roditelja bila su Slovenci. Njegov otac Jožef rođen je 1841. godine u Zgornjem Razboru, a u vrijeme Hermanovog rođenja služio je kao ljekar i visoki mornarički oficir u pulskoj luci Austro-Ugarske mornarice. Njegova majka Minka rođena je 7. februara 1854; bila je potomak čeških imigranata, proizvođača lonaca za proizvodnju stakla i kćerka poznatog trgovca vinom i lokalnog vijećnika Jožefa Kokošineka iz Maribora (rođena u Vitanju). 1866. Hermanov otac Jožef sudjelovao je u drugoj bitci kod Visa, gdje je austrijska mornarica pod zapovjedništvom von Tegetthoffa pobijedila Kraljevsku italijansku mornaricu. Jožef je kasnije bio general Austro-Ugarske vojske.
Kad je Hermanov otac umro 1894. godine, njegova je majka preselila porodicu u Maribor. Herman je imao dva brata, Adolfa i Gustava (koji su obojica bili mornarički oficiri), i sestru Frančišku (Franci). Većinu djetinjstva proveo je u Mariboru i, prema usmenim izvorima, u Vitanju.
Značenje njegovog njemačkog pseudonima Noordung i dalje je misterija, ali neki sugerišu da ga je koristio za prikaz problema haosa (njemački: Ordnung, "poredak"; ordunga na slovenskom razgovornom jeziku). Pod pretpostavkom da je početno "N" možda trebalo da stoji kao negacija, ime bi značilo "bez reda" ili "nema reda".
Potočnik je u Mariboru pohađao osnovnu školu. Poslije je otišao u vojne srednje škole u Fischau i Hranice u Moravskoj. Njegov ujak Heinrich bio je general-major u vojsci i vjerovatno mu je omogućio studiranje u austrijskim vojnim školama. Od 1910. do 1913. studirao je na Carskoj i Kraljevskoj tehničkoj vojnoj akademiji u Mödlingu u Donjoj Austriji kod Beča i diplomirao je za natporučnika inženjera. Njegova specijalizacija bila je izgradnja željeznica i mostova.
Tokom Prvog svjetskog rata služio je u Galiciji, Srbiji i Bosni i Hercegovini a 1915. unaprijeđen je u čin potporučnika (Oberleutnant). Dodijeljen mu je jugozapadni front sočkog ratišta i tamo je doživio proboj austrijske vojske do rijeke Piave i njeno povlačenje. 1919. godine penzionisan je iz austrijske vojske u činu kapetana zbog tuberkuloze od koje je obolio tokom rata. Počeo je da studira elektrotehniku na odsjeku za mašinstvo Tehničkog univerziteta u Beču, Austrija, i dobio je doktorat inženjera. Od 1925. nadalje se u potpunosti posvetio problemima raketne nauke i svemirske tehnologije. Zbog hronične bolesti nije našao posao niti se oženio, već je živio sa svojim bratom Adolfom u Beču u Austriji.
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Noordung_space_station.jpg/220px-Noordung_space_station.jpg)
</br> (Legenda: Achs-Körper : tijelo osovine. Aufzugschacht : okno dizala. K : električni kabel za vanjsku opservatoriju. Kondensatorrohre : kondenzatorske cijevi. S : zračna komora . Treppenschacht : stubište . Verdampfungsrohr : cijev kotla).
Krajem 1928. godine objavio je svoju jedinu knjigu Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen-Motor (Problem svemirskog putovanja - raketni motor) u Berlinu. Izdavač Richard Carl Schmidt štampao je 1929. godinu kao datum izdavanja, vjerovatno iz čisto poslovnog motiva (da bi knjiga izgledala nova tokom naredne godine), a taj datum se često pogrešno daje kao stvarni datum objavljivanja. Na 188 stranica i 100 ručno rađenih ilustracija, Potočnik je izložio plan za proboj u svemir i uspostavljanje trajnog ljudskog prisustva u njemu. Koncipirao je detaljan dizajn svemirske stanice, koji su ruski i američki historičari svemirskih letova smatrali prvom arhitekturom u svemiru. Opisao je upotrebu svemirskih letjelica u orbiti za detaljno posmatranje tla u miroljubive i vojne svrhe, te opisao kako posebni svemirski uslovi mogu biti korisni za naučne eksperimente.[1] Potočnik je izrazio snažne sumnje u potencijalno destruktivnu vojnu upotrebu ovih svježih otkrića.
Knjiga je prevedena na ruski jezik početkom 1935, na slovenski 1986. (Slovenska matica ), engleski 1995. (NASA) i hrvatski 2004. (Marino Fonović, izdavač Labin Art Press). Djelimični prijevod na engleski jezik, koji sadrži većinu bitnih poglavlja, napravljen je već 1929. godine za američki časopis Science Wonder Stories, a objavljen je u tri dijela (juli, august i septembar 1929. godine) i pripisan "Kapetanu Hermanu Noordungu, AD, JA, Berlin." [2][3][4] Članak je istovremeno objavljen i u sestrinskoj publikaciji Science Wonder Stories Air Wonder Stories.[5]
Sa svojim brojnim idejama postao je jedan od osnivača astronautike. Njegove koncepte prvi je ozbiljno shvatio samo amaterski raketni pokret u Njemačkoj, Verein für Raumschiffahrt (VfR - "Društvo svemirskih letova"), usredotočen na Hermanna Obertha i njegove saradnike. U svom ruskom izdanju, knjiga je također mogla uticati na krug Sergeja Koroleva. Lokalno, bečki inženjeri odbacivali su njegov rad kao fantaziju.
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b1/Noordung%27s_Space_Station_Habitat_Wheel_-_GPN-2003-00101.jpg/220px-Noordung%27s_Space_Station_Habitat_Wheel_-_GPN-2003-00101.jpg)
Potočnikova knjiga opisala je geostacionarne satelite (prvi ih je iznio Konstantin Tsiolkovsky) i raspravljala je o komunikaciji između njih i zemlje pomoću radija, ali je propustila ideju o korištenju satelita za masovno emitovanje i kao telekomunikacijski releji (razvio Arthur C. Clarke u svom Wireless World članku iz 1945). Svemirska stanica u obliku točka poslužila je kao inspiracija za daljnji razvoj Wernhera von Brauna (još jednog bivšeg člana VfR-a) 1952. godine. Von Braun je vidio orbitirajuće svemirske stanice kao odskočnu dasku za putovanje na druge planete. 1968. godine revolucionarni film Stanleyja Kubricka , 2001: Svemirska odiseja, prikazao je takvu ulogu za "Svemirsku stanicu V ".
Smrt[uredi | uredi izvor]
Potočnik je umro od upale pluća u 36. godini u velikom siromaštvu u Beču u Austriji i tamo je sahranjen. Čitulja o njegovoj smrti štampana je u jednom mariborskom dnevnom listu, spominjući njegove činove (inženjere i kapetana), njegovu bolest, ali ništa o njegovom radu u svemiru.
Ostavština[uredi | uredi izvor]
- Njegovo ime sada nose ulice u Grazu, Ljubljani i Puli.
- Krajem 1990-ih dat je prijedlog da se Međunarodna svemirska stanica imenuje po njemu, ali nije prihvaćen.
- 1999. godine na Univerzitetu u Mariboru održan je dvodnevni međunarodni memorijalni simpozij o njegovom životu i radu, proslavljajući 70. godišnjicu prvog štampanja njegove poznate knjige.
- Po njemu je nazvan asteroid 19612 Noordung, pronađen 1999. godine na Opservatoriji Črni Vrh.
- U 2006. godini, Herman Potočnik Noordung Memorijalni centar (HPNMC) sagrađen je u Vitanju, Slovenija.
- U toku su aktivnosti na postavljanju kipa Hermana Potočnika u njegovom rodnom Puli.
- 2012. godine u Vitanju u Sloveniji izgrađen je Kulturni centar evropskih svemirskih tehnologija (KSEVT), nadahnut njegovim radom.
- Austrijska je pošta 1992. povodom stogodišnjice njegovog rođenja izdala poštansku marku.
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- o Memorijalnom centru na Culture.si: HPNMC Vitanje Arhivirano 21. 10. 2021. na Wayback Machine
- o Potočniku na Vesolje.net: Herman Potočnik Noordung
- neslužbeni Memorijalni centar i blog KSEVT-a: Noordung Orbit
- Potočnikova knjiga u NASA-i (informacije): "Problem svemirskih putovanja: raketni motor" Arhivirano 11. 5. 2021. na Wayback Machine
- Potočnikova knjiga u NASA-i (puni elektronički tekst): "Problem svemirskih putovanja: raketni motor" Arhivirano 29. 12. 2021. na Wayback Machine
- Potočnikova knjiga u NASA-i (skenirana): "Problem svemirskih putovanja: raketni motor"
- originalna knjiga na njemačkom jeziku (skenirana): "Problem der Befahrung des Weltraums: Der Raketenmotor"
- ^ Walking in Space By David Shayler, p.4
- ^ Science Wonder Stories, vol. 1, no. 2 (July 1929), pp. 170-180
- ^ Science Wonder Stories, vol. 1, no. 3 (August 1929), pp. 264-273
- ^ Science Wonder Stories, vol. 1, no. 4 (September 1929), pp. 361-368
- ^ Juve, Henrik Dahl; Repp, Ed Earl; MacClure, Victor; Chappelow, Edward E. (15. 4. 2014). Air Wonder Stories, August 1929. ISBN 9781312107472.